Mikroorganizmi su najbrojniji organizmi na planeti i rasprostranjeni su u svim sferama životne sredine: u svim vodama, deo su litosfere u kojoj utiču na formiranje zemljišta, naseljavaju i atmosferu, a i druge organizme, uključujući i čoveka. Samo ljudsko telo ima oko 100 milijardi bakterija od kojih većina živi na koži i u digestivnom sistemu. Iako su poznate po tome što izazivaju ozbiljne bolesti poput upale pluća, meningitisa i sindroma toksičnog šoka, samo 3% bakterija je aktivno štetno za ljude ili životinje. Bakterije su i poznati proizvođači antibiotika, koji su kroz istoriju spasili puno života, ali su neodgovornom upotrebom doveli do pojave rezistentnih mikroorganizama, i do naše sve veće potrebe za novim antibioticima. Manje je poznata činjenica da bakterije mogu da produkuju i osnovu za druge lekove, poput antitumorskih i imunosupresivnih jedinjenja.
Nedavno je istraživački tim od 14 naučnika iz tri institucije (Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo iz Beograda, Prirodno matematički fakultet, Centar za informacione tehnologije iz Kragujevca i Internacionalni centar za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju iz Trsta) počeo da radi na projektu BioECOLogics, finansiranom od Fonda za nauku Republike Srbije, u okviru programa IDEJE i počeo i formalno da radi na realizaciji poduhvata “od otpada do novih eko-održivih bioterapeutika”.
Izvor: Univerzitet u Kragujevcu.